Baza podataka o dizajnericama nastala u želji da se na jednom mjestu okupe informacije o autoricama koje su svojim djelovanjem utjecale na povijest dizajna u periodu od 1930. godine nadalje. Projekt čini digitalna online bazu podataka u nastajanju, realizirana po principu otvorenog arhiva. / A database of women designers created with the intent of bringing together information about the authors whose work influenced the history of design in the period from 1930. The project is comprised by a digital online database in the making, developed according to the principles of open archives.
projekt

Antoljak
Slava

dizajnerica upotrebnih tekstila i namještaja — r. 1906.

Antolčić
Jelena

keramičarka, dizajnerica posuđa — r. 1934.

Berger
Otti

dizajnerica, umjetnica tekstila, profesorica — r. 1898.

Buzić
Ljubičić
Rajna

primijenjena umjetnica, grafička dizajnerica — r. 1943.

Dužanec
Blanka

keramičarka, dizajnerica industrijske keramike — r. 1908.

Falout
Nada

slikarica, grafička dizajnerica — r. 1933.

Frangeš
Hegedušić
Branka

slikarica, umjetnica, profesorica — r. 1906.

Geiger
Kornelija

tekstilna dizajnerica, pedagoginja — r. 1896.

Hržić
Balić
Milana

keramičarka, nastavnica likovnog odgoja — r. 1934.

Höcker
Olga

umjetnica pisma, tipografkinja — r. 1882.

Iveković
Sanja

medijska umjetnica, grafička dizajnerica — r. 1949.

Jeličić
Plavec
Marija

industrijska dizajnerica — r. 1939.

Kalentić
Marija

dizajnerica ambalažne, reklamne i tekstilne grafike — r. 1930.

Kaloper
Jagoda

umjetnica, glumica, grafička dizajnerica — r. 1947.

Kočica
Ratkajec
Ljubica

dizajnerica, oblikovateljica stakla — r. 1935.

Kučinac
Blaženka

produkt dizajnerica, dizajnerica namještaja — r. 1937.

Laforest
Lidija

umjetnica, fotografkinja, grafička dizajnerica — r. 1926.

Mihelčić
Jasenka

industrijska dizajnerica, članica tima za razvoj proizvoda Instituta za alatne strojeve — r. 1953.

Pavelić
Glogoški
Julia

grafička dizajnerica — r. 1920.

Perhač
Hercigonja
Dragica

keramičarka, dizajnerica posuđa za industrijsku proizvodnju — r. 1935.

Rosenberg
Milica

akademska arhitektica i produkt dizajnerica — r. 1930.

Skopal
Stella

kiparica, keramičarka, profesorica — r. 1904.

Tomljenović
Meller
Ivana

fotografkinja, dizajnerica — r. 1906.

Turković
Greta

kiparica, dizajnerica interijera i rasvjetnih tijela, ilustratorica — r. 1896.

Vuković
Jasna

industrijska dizajnerica — r. 1958.

Šimanović
Tavčar
Mirjana

arhitektica primijenjene umjetnosti — r. 1930.

Šribar
Marta

keramičarka, dizajnerica posuđa — r. 1924.

Autorska koncepcija, istraživanje i produkcija građe:
Maša Poljanec i Maja Kolar / voditeljice projekta
Istraživanje i produkcija građe: Ana Bedenko / suradnica-istraživačica
U organizaciji: Hrvatsko dizajnersko društvo
Uz potporu: Kultura Nova, Grad Zagreb, Ministarstvo kulture
Producent projekta: Marko Golub / voditelj galerije HDD
Oblikovanje izložbe i baze podataka: Maša Poljanec, Maja Kolar
Autorski tekstovi: Ivana Mance, Marko Golub
Programiranje i izrada baze podataka: Vedran Kolac
Fotografije: Razni izvori

Institucije i izvori: Odjel zaštite i pohrane građe NSK; Grafička zbirka NSK; Muzej za umjetnost i obrt (MUO); Dokumentacijski i informacijski odjel MSU; Institut za povijest umjetnosti (IPU), Fotoarhiv Branko Balić i dokumentacijski fondovi; Kabinet za arhitekturu i urbanizam - Arhiv za likovne umjetnosti (HAZU); Arhiv Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH); Avantgarde museum - kolekcija Marinka Sudca; INDOK odjel Elektrotehničkog instituta Končar; Školska knjiga; Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe – Odsjek za povijest hrvatskog kazališta (HAZU) i dr.
                                                                                                
Zahvale: Valerija Barada (Odsjek za sociologiju, Sveučilište u Zadru); Ana Bedenko; Kristina Bonjeković (MSU); Jelena Bračun Filipović (ŠK, OPA); Lana Cavar i Narcisa Vukojević (autorice projekta “Iskopavanja”); Branka Hlevnjak; Sanja Iveković; Boris Jurinić (Ministarstvo kulture);  Jagoda Kaloper; Andrea Klobučar, Koraljka Vlajo (MUO); Ljiljana Kolešnik, Ivana Mance, Irena Šimić (IPU); Blaženka Kučinac; Boris Ljubičić; Ivana Musić (ULUPUH), Leila Mehulić (Mimara); Antonija Mlikota (Odjel za povijest umjetnosti, Sveučilište u Zadru); Cvetka Požar (Muzej za arhitekturo in oblikovanje, Ljubljana); Lana Srkoč; Stela Stazić (HNK); Marinko Sudac (Avantgarde museum); Feđa Vukić (Studij dizajna, Zagreb)

zatvori

Projekt Dizajnerice: kontekst - produkcija - utjecaji nastao je u želji da se na jednom mjestu okupe informacije o dizajnericama i autoricama koje su svojim djelovanjem utjecale na povijest dizajna u periodu od 1930. godine nadalje. Projekt je digitalna online baza podataka u nastajanju, realizirana po principu otvorenog arhiva. Podaci o autoricama prikupljeni su iz raznolikih izvora - na raznim lokacijama, prikupljanjem raznovrsne dokumentacije radnih opusa autorica u arhivima, strukovnim udruženjima, institucijama te korištenjem građe iz privatnih zbirki. Za sada je obuhvaćen period do 1980.  godine. Ovaj “arhiv” sastavile su praktičarke dizajna u želji da se autorice iz prošlosti učine vidljivima, da se neke izvuku iz zaborava te da druge ne potonu u njega. Namjera je bila skupiti što više podataka o pojedinim dizajnericama i učiniti ih lako dostupnima drugima, prvenstveno dizajnerima i dizajnericama. Također, ovaj projekt nastao je  iz osobne znatiželje i potrebe da se sazna više o djelovanju kolegica iz prošlosti koje su do sada ostale nezabilježene. Tko su one bile,kakvo je bilo njihovo djelovanje i što možemo od njih naučiti? Projekt se nastavlja...

zatvori

Cilj projekta, koji se nastavlja i izvan okvira ove ogledne izložbe je istražiti kontinuitet "ženske dizajnerske scene", autorske dosege dizajnerica, utjecaj na suvremenike i današnje dizajnere, te okruženje i uvjete u kojima su djelovale. Sama izložbena prezentacija oslanja se na tridesetak novonastalih autorskih plakata koji su svojevrsni hommage selektiranim dizajnericama, s paralelnim formiranjem rastućeg arhiva tekstualne i fotografske dokumentacije o ženama u dizajnu na webu. Projekt u obliku istraživanja i izložbe predstavlja značajan prilog za povijest hrvatskog dizajna općenito iz zanimljive i dosad nedovoljno rasvijetljene vizure. Određeni broj autorica koje su predmet ovog istraživanja posljednjih je godina ponovno stekao određenu vidljivost, no mnoga imena dizajnerica nalazimo tek kao podatak na ovicima knjiga, u popisima zaposlenika i suradnika dizajnerskih odjela tvrtki, ili usputno navedena u pregledima i referentnim katalozima i publikacijama. Projekt pokušava takvim autoricama dati lice, odnosno koliko je moguće cjelovito prikazati njihove doprinose dizajnu kao profesiji, uvažavajući i kontekst u kojem su djelovale.

zatvori

Marko Golub, Voditelj galerije HDD

“Baza tako uključuje generaciju autorica koje su, školovane još u sustavu umjetničkog obrta, praksu oblikovanja proizvoda primijenjene umjetnosti prevele u nove uvjete prefabricirane proizvodnje, počevši od Neli Geiger i Otti Berger te nešto mlađih Slave Antoljak i Branke Frangeš Hegedušić na području tekstila, Ivane Tomljenović Meller na području grafičkog dizajna, Grete Turković na području produkt-dizajna ili Stelle Skopal i Branke Dužanec na području keramike odnosno posuđa. Iz radionice potonjih keramičarki poteći će čitava iduća generacija dizajnerica koja će djelovanje započeti nakon Drugoga svjetskoga rata, i svoj radni vijek posvetiti upravo oblikovanju posuđa u kontekstu industrijske proizvodnje (Jelena Antolčić, Milana Hržić-Balić, Dragica Perhač Hercigonja, Ljubica Kočica Ratkajec, Anica Severin, Marta Šribar). Zadugo podcijenjeni status tog područja oblikovanja, čiji simbolički domet teško preseže granice privatnosti odnosno sferu domaćinstva, danas se ima priliku revalorizirati ne samo u kontekstu rastućeg interesa za povijest kulture življenja, već i u kontekstu neosporno komercijalne kategorije životnoga stila i široke lepeze pripadajućih mu proizvoda. Zbog bar trenutačnog presezanja dizajnerica koje su se bavile oblikovanjem posuđa, ne valja međutim zaključiti da se upravo u toj generaciji nisu kvalificirale i prve dizajnerice tehnološki složenijih kategorija industrijskih proizvoda:

u prvom redu, u bazi se nalazi niz dizajnerica namještaja i druge opreme interijera, i to gotovo svih kao stalno zaposlenih u drvnoj industriji (Blaženka Kučinac; Milica Rosenberg; Mirjana Tavčar); pojavljuju se i imena dizajnerica koje su radile na razvoju i uporabnom osmišljavanju širokoga spektra elektrotehničkih proizvoda, od kućanskih aparata do transformatora, poput Marije Jeličić Plavec čiji je rad većinski vezan uz Odjel za industrijski dizajn Elektrotehničkog Instituta Rade Končar; tu su, dakako, i autorice koje se sustavno bave i oblikovanjem industrijske ambalaže odnosno vizualnim brendiranjem proizvoda (Marija Kalentić, Lidija Laforest), itd. Nije suvišno spomenuti da je većina spomenutih dizajnerica obrazovno proizašla iz Akademije primijenjenih umjetnosti, koja je unatoč kratkome vijeku postojanja evidentno kvalificirala jednu čitavu generaciju „likovnih radnica“ za rad na različitim područjima industrijske proizvodnje i grafičkoga dizajna, ostvarivši osnovni idejni cilj operacionalizacije individualnog kreativnog rada u gospodarskom i kulturnom razvoju društva u cjelini. Kao treća generacija u ovoj bazi mogu se izlučiti imena autorica rođenih neposredno nakon rata ili početkom pedesetih godina; u razdoblju kada je APU i njezin koncept već povijesno preživljen, a Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu još ne postoji, autorice iz ove generacije na područje dizajna ulaze s različitih obrazovnih polazišta te, shodno tome, imaju i različiti profesionalni put. Unatoč relativnoj heterogenosti područja djelovanja i osobnih pristupa moguće je konstatirati da će se upravo ova generacija dizajnerica nužno orijentirati na razvoj novih tehnologija; primjerice, iza imena Jasenke Mihelčić, dizajnerice uposlene na novopokrenutom Odjelu za razvoj proizvoda Prvomajske, stoje tako zapravo neka od prvih rješenja kompjuterskih sučelja, a dobro se je i podsjetiti da je i Sanja Iveković, uz znatan opus na području grafičkog dizajna i knjižnog oblikovanja, dizajnirala i neke od prvih propagandnih videa za HRT odnosno RTZ.
    Ovim kratkim presjekom kroz sadašnje stanje u bazi Dizajnerice 1930. – 1980. ne želi se sugerirati kontinuitet ženske dizajnerske prakse, još manje njezina supstancijalna rodna specifičnost. Naprotiv, osnovna spoznajna dobit ovoga projekta počiva upravo u osvještavanju polovičnosti poznavanja povijesti dizajna u hrvatskom kontekstu u cjelini, u manjkavosti i neprikladnosti postojećih epistemoloških modela povijesne identifikacije dizajna i razumijevanja njegove društvene funkcije, u diskriminatornim posljedicama logike prema kojoj se produkcija vrednuje isključivo ili primarno kroz instituciju autorskoga opusa. Rahlost i nekonzistentnost ove baze, lakune i praznine u pojedinim datotekama, nelogičnosti i proturječja unutar pojedinih opusa - sve to stimulativno je upravo za neka buduća pripovijedanja, koja bi u traženju povijesnoga i društvenoga smisla u obzir uzela i privatne sudbine junakinja odnosno njihove egzistencijalne okolnosti, i kontekst političke stvarnosti, i ideološke uvjete proizvodnje, i institucionalni okvir dizajnerskog djelovanja, i kritički diskurs koji ga je društveno legitimirao. Uz svijest da i takve povijesne pripovijesti nikada ne mogu biti cjelovite odnosno da je isključivanje konstitutivno svakoj priči o tome što je i kako zapravo bilo, ovaj „ženski“ arhiv zasigurno ostaje mjestom revizije svake buduće povijesti o dizajnu.”

zatvori

Ivana Mance, Institut za povijest umjetnosti / izvod iz teksta

Literatura

  • Učinjeni su svi napori da se kontaktiraju nositelji autorskih prava i/ ili objave originalni izvori na slike objavljene u ovom dokumentu. Bili bismo zahvalni da nas obavijestite o bilo kakvim propustima kako bismo ubuduće mogli navesti odgovarajući izvor. Ovo je neprofitni projekt i informacije navedene na ovoj web stranici ili putem nje su namijenjene samo za edukativne i informativne svrhe. Hvala vam na podršci i razumijevanju.

    Every effort has been made to contact copyright holders, and / or to publish the original sources and links of images published herein. We would appreciate being informed of any omissions in order to make due acknowledgement in future. This is non-profit project and the information provided in or through this Website is for educational and informational purposes only. Thank you for your support and understanding.

    "Nagrađeni eksponanti na Zagrebačkom triennalu", Čovjek i prostor 46
    (1956): 6.

    21. Zagrebački salon (1986.)
    4. Zagrebački salon (1969.)
    5. Zagrebački salon (1970.)
    7. Zagrebački salon (1972.)
    9. Zagrebački salon (1974.)

    Arhitektura, god. 26. (1972.), br. 16
    Arhitektura, god.10. (1956.), br. 1-6
    Arhitektura, god.13. (1959.), br. 6
    Arhitektura, god.4. (1950.), br. 3-4

    Attfield, Judy i Pat Kirkham, A View from the Interior: Feminism, Women and Design, London: Women’s Press, 1995.

    Auf-Franić, Hildegard, i Slavko Henigsman, ur., Izložba dobitnika Velike nagrade 14. Zagrebačkog salona,
    Zagreb: Arhitektonski fakultet, 1982.

    Baranjai, Vlasta i Marina Baričević (ur.), Vlasta Baranjai : Galerija Dars, Zagreb, 23.VI - 7.VII 1981., Zagreb: ULUPUH, 1981.

    Baričević, Marina, Blanka Dužanec/ Život i djelo – bogato nasljeđe, Zagreb: ULUPUH, 2013.

    Baričević, Marina, Branka Frangeš Hegedušić, Zagreb: ULUPUH, 2007.

    Baričević, Marina, Stella Skopal, Zagreb: ULUPUH, 2009.

    Baunet projekt, "Otti Berger on Baunet project", http://www.baunet-info.com/research-networking/artists-groups-topics/otti-berger/

    Brkić, Ružica, ur., Industrijsko oblikovanje: jugoslovenski časopis za unapređenje industrijskog oblikovanja i srodnih oblasti, Beograd : Zavod za ekonomiku domaćinstva SR Srbije, Dizajn centar Beograd, 1970- .

    Ćaće, Nedjeljko i  Vladimir Erdeš, ur.,  Kolonija umjetničke keramike Hinko Juhn, Našice, Galerija Karas, Zagreb, 10.IX - 25.IX 1981., Zagreb: ULUPUH, 1981.

    Canki, Eugen, ur. Industrijski dizajn i privredno-društvena kretanja u Jugoslaviji. Zagreb, 22-24. rujna 1969., Zagreb: Radničko sveučilište, 1969.

    Čorak, Željka, "Grafički dizajn na izložbi “Secesija u Hrvatskoj”", Čovjek i prostor 10-11 (1977)

    Čorak, Željka... [et al.], ur., Retrospektiva - Počeci Obrtne škole i vizualni identitet Zagreba / 15. Zagrebački salon, 8. svibnja - 8. lipnja 1980., Zagreb: Umjetnički paviljon Zagreb, 1980.

    Čovjek i prostor, br. 102 (1960.)
    Čovjek i prostor, br. 104 (1960.)
    Čovjek i prostor, br. 118 (1963.)
    Čovjek i prostor, br. 130 (1964.)
    Čovjek i prostor, br. 142 (1964.)
    Čovjek i prostor, br. 160 -161(1966.)
    Čovjek i prostor, br. 46 (1956.)
    Čovjek i prostor, br. 65 (1957.)
    Čovjek i prostor, br. 66 (1957.)
    Čovjek i prostor, br. 70 (1958.)
    Čovjek i prostor, br. 71 (1958.)
    Čovjek i prostor, br. 72 (1958.)
    Čovjek i prostor, br. 83 (1959.)
    Čovjek i prostor, br. 85 (1959.)
    Čovjek i prostor, br. 86 (1959.)

    Denegri, Ješa, "Grafika na začetku devedesetih = Graphic art in the early 90s" u: 19. Mednarodni grafični bienale = International biennal of graphic art : Moderna galerija, Cankarjev dom, Galerija Tivoli, Ljubljana, 22. junij - June, 30. september - September, 9-12., Ljubljana: Mednarodni grafični likovni center, 1991.

    Denegri, Ješa, ur., Dizajn i kultura : izbor tekstova, Beograd: Radionica SIC, 1980.

    Depolo, Josip [et al.], ur., Tapiserija u Hrvatskoj: Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 7-26.6. 1988., Zagreb: Vjesnik, 1988.

    Design, Bit International 4 (1968)

    Doroghy, Ivan i Ariana Kralj, ur., 27. Zagrebački salon: design, primijenjena umjetnost, fotografija - situacija, retrospektiva, prijedlog, alker : Umjetnički paviljon, MGC Gradec, Galerija ULUPUH, Zagreb, 1992., Zagreb: Gradski fond za kulturu: Republički fond za kulturu: Organizacijski odbor, 1992.

    Fiedler, Jeannine i Peter Felerabend, Bauhaus, Köln: Könemann, 1999.

    Fruht, Miroslav, Dizajn u proizvodnji: suština i značaj industrijskog dizajna, proces razvoja dizajna proizvoda, organizovanje procesa razvoja dizajna proizvoda, organizovanje službe za dizajn, Beograd : Naučna knjiga, 1987.

    Fruht, Miroslav, Industrijski dizajn, Beograd : Privredni pregled, 1976.

    Galjer, Jasna, "Art déco u primijenjenoj umjetnosti i dizajnu", u: Miroslav Gašparović i Anđelka Galić, ur., Art déco u primijenjenoj umjetnosti i dizajnu,  Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt, 2011: 23-60.

    Galjer, Jasna, "Kornelija Geiger - Skica jednog zaboravljenog portreta", Život umjetnosti 56 (1995)

    Galjer, Jasna, "Pariška izložba 1925. i Art Deco", Čovjek i prostor 3 (1991): 22-23.

    Galjer, Jasna, "Pariška izložba 1925. kao prilog modernoj arhitekturi u Hrvatskoj", 128.-129., u: Karač, Zlatko i Andrija Rusan, ur., 26. zagrebački salon: arhitektura: Zagrebački velesajam, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 4.-19. 05. 1991.
    Zagreb: Društvo arhitekata grada Zagreba, 1991.

    Galjer, Jasna, Dizajn pedesetih u Hrvatskoj: od utopije do stvarnosti, Zagreb: Horezky, 2004.

    Galjer, Jasna, Počeci modernog grafičkog dizajna u Hrvatskoj, Zagreb: Udruženje umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske, 1991.

    Glavan, Darko i  Leila Topić, ur., Galerija Studentskog centra – 40 godina, Zagreb: SC, 2005.

    Gnamuš, Marijan, Grega Košak, Marijana Kosec, Majda Juteršek i Milica Mrevlje, BIO1/2 Bienale industrijskega oblikovanja/Bijenale industrijskog oblikovanja: Moderna galerija Ljubljana: 1.BIO 9. 10. - 15. 11. 1964., Ljubljana: Sekretariat Bienala industrijskega oblikovanja, BIO, 1966.

    Gomez-Palacio,  Bryony i Armin Vit, Women Of Design: Influence And Inspiration From The Original Trailblazers To The New Groundbreakers, How books, 2008

    Gorbunov, Ðorđe, Andra Milenković, Stevan Vujkov, Miroslav Fruht, Umetnost i Industrija, Beograd, 1956.

    Hevnjak, Branka, ULUPUH 1950. – 2010., Zagreb:ULUPUH, 2010.

    Hlevnjak, Branka, ur., Međunarodna izložba grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija = International Exhibition of Graphic Design and Visual Communications, Zagreb: ULUPUH, 1991.

    Höcker, Olga, Ukrasno pismo, Zagreb: Školska knjiga, 1951.

    Horvat-Pinarić, Vera “Grafički dizajn u Jugoslaviji”, Dizajn - Časopis za industrijsko oblikovanje 5(1967): 25-26

    Horvat-Pintarić, Vera, "O vizualnim komunikacijama u Jugoslaviji", Bit International, 4(1969.): 93-103
    Hrvatski Industrijski Dizajn (1992.), br. 1

    Hundić, Anđelko, ur., Dubravka Rakoci : [Galerija Društveni dom Trešnjevka, Zagreb], Zagreb 21. 10 - 7. 11. 1986., Zagreb : Društveni dom Trešnjevka, 1986.

    Hunjak, Maja, ur., Branka Uzur : Studio Galerije Forum, Zagreb, 17. 12. 1985 - 10. 1. 1986., Zagreb: Galerija Forum Centra za kulturu i informacije, 1986.

    Jakovina, Tvrtko, Sandra Križić Roban, Ljiljana Kolešnik, Dejan Kršić i Dean Duda, Socijalizam i modernost; umjetnost, kultura, politika 1950.-1974., Zagreb:MSU i Institut za povijest umjetnosti, 2011.

    Karaman, Igor, Industrijalizacija građanske Hrvatske 1800.-1941., Zagreb: Naprijed, 1991.

    Katalog drugog zagrebačkog triennala, Zagreb, 1959.

    Katalog izložbe "Stan za naše prilike", Ljubljana: Propagandni odelek Gospodarskog razstavišča, 1956.

    Katalog izložbe Art deco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata, Zagreb: MUO, 2010.

    Katalog izložbe BIO 10: Bienale industrijskega oblikovanja ʹ10, Ljubljana, 1984.
    Katalog izložbe BIO 12:  Bienale industrijskega oblikovanja ʹ12, Ljubljana, 1988.
    Katalog izložbe BIO 2: Bienale industrijskega oblikovanja ʹ2, Ljubljana, 1966.
    Katalog izložbe BIO 7: Bienale Industrijskega oblikovanja ʹ7, Ljubljana, 1977.
    Katalog izložbe BIO 9: bienale industrijskega oblikovanja ʹ9, Ljubljana, 1981.
    Katalog izložbe BIO1: Bienale industrijskega oblikovanja ʹ1, Ljubljana, 1964.

    Katalog izložbe Exposition internationale des arts decoratifs et industriels modernes. Paris 1925.: Section du Royaume des Serbes, Croates et Slovenes, Pariz: Girard et Bunino, 1925.

    Katalog izložbe Secesija u Hrvatskoj, Zagreb: MUO, 2003.

    Katalog prvog zagrebačkog triennala, Zagreb, 1955.

    Katalog Umetnost oblikovanja, prigodom II. Kongresa SLUPUJ-a, Beograd, 1959.

    Katalozi međunarodne izložbe grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija ZGRAF 1-6, Zagreb, 1975.-1995.,
    (izuzev kataloga izložbe ZGRAF 4, koji nije tiskan.)

    Kavurić, Lada, predgovor za izložbu Stoljeće hrvatskog plakata, Zagreb: Kabinet grafike HAZU, 2001.

    Kavurić, Lada, ur., ZGRAF 3, [Umjetnički paviljon, Zagreb, 5.11 - 25.11. 1981]: treća zagrebačka izložba grafičkog dizajna s međunarodnim sudjelovanjem = Zagreb Exhibition of Graphic Design with International Participation : grafički dizajn za razumijevanje među narodima = graphic design for an international understanding, Zagreb:ULUPUH, 1981.

    Keller, Goroslav, Dizajn/Design, Zagreb: Vjesnik – agencija za marketing, 1975.

    Kolešnik, Ljiljana, Hrvatska likovna kritika 1950 – 1969, bio - bibliografska obrada

    Košak, Grega, ur., Oblikovanje v Jugoslaviji, Ljubljana: ČGP DELO, 1970.

    Košak, Gregor, Zvonimir Radić, Dragoslav Stojanović – Sip, ur., Oblikovanje v Jugoslaviji = The design in Yugoslavia,
    Beograd : Savez likovnih umetnika primenjenih umetnosti Jugoslavije, 1970.

    Kosovelj, Zvone [et al.], Zgraf5 / Peta međunarodna izložba grafičkog dizajna i vizuelnih komunikacija = Fifth International Exhibition of Graphic Design and Visual Communications, [Umjetnički paviljon, Zagreb, 16. 10. - 4. 11. 1987.],
    Zagreb: ULUPUH, 1987.

    Kralj, Arijana, Predgovor u katalogu izložbe Dizajn 1950-1960, Zagreb: LIKUM, 1983.

    Kralj, Niko, Industrijsko oblikovanje in vzgoja oblikovalcev : razmišljanja Nika Kralja ob priliki V. kongresa Zveze likovnih umetnikov uporabne umetnosti Jugoslavije v Novem Sadu, aprila 1971., Beograd: Industrijsko oblikovanje,1962.

    Kritovac, Fedor, "Deset godina Centra za industrijsko oblikovanje u Zagrebu", Arhitektura, 150 (1974.): 39-42.

    Kritovac, Fedor, "Pedesete – dizajn namještaja i standard življenja", Život umjetnosti 54-55 (1994): 10-16.

    Kritovac, Fedor, “10 godina Centra za industrijsko oblikovanje u Zagrebu”, Arhitektura 150 (1974)

    Kritovac, Fedor, Dizajn, planiranje i razvoj proizvoda, Maribor: Visoka ekonomsko komercialna šola, 1973.

    Mächtig, Saša J., At the crossroads: the 17th Worldesign ICSID Ljubljana 91 Yugoslavia, September 9 – 14. 1991.,
    Ljubljana: Secretariat of the 17th Worldesign ICSID, 1989.

    Magaš - Bilandžić, Lovorka, "Olga Höcker - varaždinska umjetnica pisma", u: Damjanović, Stjepan, ur., Akademik Andre Mohorovičić: Varaždin i varaždinske teme. Sažeci radova sa znanstvenog skupa, Varaždin: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, 2012.

    Maković, Zvonko, ur., Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti, Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2007

    Maleković, Vladimir, ur., Suvremena hrvatska keramika : Muzej za umjetnost i obrt, Izložbeni salon, Zagreb, 18. listopada do 18. studenoga 1984., Zagreb : Sveučilišna naklada Liber, 1984.

    Marović-Sinti, Jagoda, Jagoda Marović Sinti: Mali salon, Rijeka, 16.VI - 30.VI 1981., Zagreb: Liber, 1981.

    Meštrović, Matko "ICSID Venecija 1961 – s međunarodnog kongresa dizajnera", Čovjek i prostor, 108-109(1962.): 11.

    Meštrović, Matko, ur. , Dizajn: časopis za industrijsko oblikovanje, Zagreb: Centar za industrijsko oblikovanje, 1967/68.

    Mihelčić, Jasenka i Feđa Vukić, ur., Hrvatski industrijski dizajn – kritička retrospektiva / br.1, Zagreb: 27. zagrebački salon, ULUPUH & Društvo dizajnera Hrvatske, 1992.

    Mihelčić, Jasenka, "Razgovor s Vladimirom Robotićem", Život Umjetnosti 54-55 (1994): 16-24.

    Mlađenović, Ivica, Istaknuti primenjeni umetnici Jugoslavije, Beograd: Linija A, 1988.

    Mlikota, Antonija, "Otti Berger – hrvatska umjetnica iz Tekstilne radionice Bauhausa 1", izvorni znanstveni rad, UDK: 7.071:745.52, Sveučilište u Zadru

    Njerš, Ljerka, Ljerka Njerš: recent paintings and ceramics : Leighton House Museum, London, 19th November - 1st December 1984., London: Leighton House, 1984.

    Petricoli, Sofija [et al.], Milana Hržić-Balić:retrospektivna izložba keramike,1934.-1971.: Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, siječanj - veljača 1972., Zagreb: MUO, 1972.

    Petruša-Štrukelj, Elizabeta, Bibliografija arhitekture, urbanizma, industrijskega in grafičnega oblikovanja ter fotografije za leto 1982, Ljubljana: Arhitekturni muzej, 1985.

    Privredna komora Makedonije, Društvo likovnih umetnika za primenjenu umetnost Makedonije, ur., Industrijski dizajn u funkciji ekonomske stabilizacije, Skopje: Organizacioni odbor Jugoslavenskog savetovanja Industrijski dizajn '85, 1985.

    Putar, Radoslav , "Dizajn proizvoda u jugoslavenskoj industriji", Bit International, 4(1969.): 83-93.

    Rački, Melita, ur., 18. Zagrebački salon: primijenjena umjetnost, grafički i industrijski dizajn: Situacija, Tribina, Prijedlog, Popratne izložbe, priredbe i akcije, Zagreb: Umjetnički paviljon, 1983.

    Rački, Melita, ur., 19. Zagrebački salon: slikarstvo, kiparstvo, grafika, akvarel i pastel, Zagreb: Udružena samoupravna interesna zajednica culture grada Zagreba, 1984.

    Radewaldt, Ingrid, "Otti Berger", u: Müller, Ulrike, Bauhaus Women. Art, Handicraft, Design, Paris: Flammarion, 2009.

    Reberski, Ivanka i Ljiljana Kolešnik, Vizualni fenomeni u hrvatskoj likovnoj umjetnosti 19. i 20. Stoljeća, baza podataka, Institut za povijest umjetnosti

    Rexha, Nexhmi, Industrijski dizajn u samoupravnom društvu, 1982. , Priština: Ekonomski institut, 1982.

    Rocco, Sanja, ur., Grafički dizajn : znak, logo, ambalaža, promocija / Godišnja izložba grafičke sekcije ULUPUH-a, Zagreb, lipanj 1994., Zagreb: ULUPUH, 1994.

    Rozman, Boris, Lojze Muhič, Janez Koželj, Olga Rusanov, Dušan Moškon, Vladimir Brezar, Igor Kalčič, Arhitektonska teorija. Arhitektonsko oblikovanje. Industrijsko oblikovanje, Ljubljana : RSS, 1982.

    Rus, Zdenko, ur., 24. Zagrebački salon : primijenjene umjetnosti, dizajn :Umjetnički paviljon, Zagreb, 8. 5 - 8. 6. 1989., Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1989.

    Saračević-Wuerth, Ranka, ur., I. Svjetski triennale male keramike = I. World Triennial Exhibition of Small Ceramics = Iere triennale mondiale de la petite ceramique = I. triennale mondiale della piccola ceramica = I. trienal mundial de la pequena ceramica = I. Welttriennale der kleinen Keramik = I. meždunarodn’j triennale maloj keramiki : Muzejski prostor, Zagreb, 14.10 - 3.12. 1984., Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1984.

    Schubert, Edita i Marijan Susovski (ur.), Edita Schubert: Galerija suvremene umjetnosti, Zagreb, 12. 1 - 12. 2. 1984., Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, 1982.

    Škrjanec, Breda, ur., 20. mednarodni grafični bienale = 20th International Biennial of Graphic Art : Moderna galerija, Cankarjev dom, Galerija Tivoli, Ljubljana, 25. junij - June - 30. september - September 1993., Ljubljana: Mednarodni grafični likovni centar, 1993.

    Skupina autora, "Dizajn nameštaja danas i sutra : materijal Simpozijuma održanog u Beogradu u okviru IX. međunarodnog sajma nameštaja, opreme i unutrašnje dekoracije 1971.", Industrijsko oblikovanje i marketing, 1971.

    Skupina autora, 11. biennale mladih jugoslavenskih umjetnika: u čast 40-godišnjice ustanka, Moderna galerija, Rijeka, juli, august, septembar 1981., Rijeka: Moderna galerija, 1981.

    Šperanda,  Ivan, ur., 16. Zagrebački salon, Umjetnički paviljon [i] Moderna galerija, Zagreb, 8.5 - 8.6. 1981., Zagreb: Moderna Galerija, 1981.

    Srkoč, Lana, Maša Štrbac, Ivana Mance, Lidija Laforest - Retrospektiva, Zagreb: ULUPUH, 2013

    Susovski, Marijan, Tomaž Brejc [et al.], Junge Kunst aus Jugoslawien = Mlada jugoslavenska umjetnost: Kuenstlerhaus und Neue Galerie am Landesmuseum Joanneum, Graz, 20. 9 - 12. 10. 1986. [i] Hochschule fuer Angewandte Kunst, Wien, 20. 10 - 20. 11. 1986. [i] Kuenstlerhaus, Klagenfurt, 5. 12 - 23. 12. 1986. [i] Salzburger Kunstverein, Salzburg, Zagreb: Galerije grada Zagreba, 1986.

    Tatomir, Zrinka, "111 godina naše škole, Od Obrtne škole do Škole primjenjene umjetnosti i dizajna", Život umjetnosti 27-28 (1978)

    Uzur, Branka i Ljerka Šibenik (ur.), Branka Uzur : Centar za kulturnu djelatnost, Galerija Nova, Zagreb, ožujak 1984., Zagreb: Centar za kulturnu djelatnost, Galerija Nova, 1984.

    Valušek, Berislav [et al.], Dokumentacija akcija izvedenih na 12. biennalu mladih jugoslavenskih umjetnika, Rijeka 1983, Moderna Galerija, Rijeka, 1983, Rijeka: Moderna galerija, 1983.

    Vlajo, Koraljka,  ur., Marijina industrija ljepote, Marija Kalentić i “Neva” dizajn ambalaže 1963. – 1985., Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt, 2013

    Vljao, Koraljka,  Porculanski sjaj socijalizma, Dizajn porculana Jugokeramika - Inker 1953. - 1991. , Zagreb: MUO, 2010.

    Vukić, Feđa i Jasenka Mihelčić, Skica za portret hrvatskog industrijskog dizajna, katalog izložbe u sklopu 27. Zagrebačkog salona, Zagreb, 1993

    Vukić, Feđa, "Prilog poznavanju teorije dizajna u Hrvatskoj" izvorni znanstveni rad, UDK: 7.05(497.5), Arhitektonski fakultet, Zagreb

    Vukić, Feđa, Modernizam u praksi, Zagreb: Meandar, 2008.

    Vukić, Feđa, ur. Zagreb, Modernost i grad, Zagreb: AGM, 2003. (tekstovi Maroje Mrduljaš: “Zagrebački dizajn i dizajniranje Zagreba”; Darko Glavan: “Od mode sa Zapada do izvoza na Zapad”…)

    Vukić, Feđa, ur.,  Od oblikovanja do dizajna – Teorija i kritika projektiranja za industrijsku proizvodnju, Zagreb: Meandar, 2003.

    Vukić, Feđa, ur., Teorija i povijest dizajna - kritička antologija, Zagreb: Arhitektonski fakultet Sveučilišta  i Golden marketing - Tehnička knjiga, 2012

    Wortmann-Weltge, Sigrid, Bauhaus-Textilien, Kunst und Künstlerinnen der Webwerkstatt, Schaffhausen : Edition Stemmle, 1993.

    Zidić, Igor [et al.], ur., Kritička retrospektiva "Zemlja" : slikarstvo, grafika, crtež, kiparstvo, arhitektura / 6. Zagrebački salon, Umjetnički paviljon Zagreb, 8. svibnja - 8. lipnja 1971., Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1971.

Autorska koncepcija, istraživanje i produkcija građe:
Maša Poljanec i Maja Kolar / voditeljice projekta
Istraživanje i produkcija građe: Ana Bedenko / suradnica-istraživačica
U organizaciji: Hrvatsko dizajnersko društvo
Uz potporu: Kultura Nova, Grad Zagreb, Ministarstvo kulture
Producent projekta: Marko Golub / voditelj galerije HDD
Oblikovanje izložbe i baze podataka: Maša Poljanec, Maja Kolar
Autorski tekstovi: Ivana Mance, Marko Golub
Programiranje i izrada baze podataka: Vedran Kolac
Fotografije: Razni izvori

Institucije i izvori: Odjel zaštite i pohrane građe NSK; Grafička zbirka NSK; Muzej za umjetnost i obrt (MUO); Dokumentacijski i informacijski odjel MSU; Institut za povijest umjetnosti (IPU), Fotoarhiv Branko Balić i dokumentacijski fondovi; Kabinet za arhitekturu i urbanizam - Arhiv za likovne umjetnosti (HAZU); Arhiv Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH); Avantgarde museum - kolekcija Marinka Sudca; INDOK odjel Elektrotehničkog instituta Končar; Školska knjiga; Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe – Odsjek za povijest hrvatskog kazališta (HAZU) i dr.
                                                                                                
Zahvale: Valerija Barada (Odsjek za sociologiju, Sveučilište u Zadru); Ana Bedenko; Kristina Bonjeković (MSU); Jelena Bračun Filipović (ŠK, OPA); Lana Cavar i Narcisa Vukojević (autorice projekta “Iskopavanja”); Branka Hlevnjak; Sanja Iveković; Boris Jurinić (Ministarstvo kulture);  Jagoda Kaloper; Andrea Klobučar, Koraljka Vlajo (MUO); Ljiljana Kolešnik, Ivana Mance, Irena Šimić (IPU); Blaženka Kučinac; Boris Ljubičić; Ivana Musić (ULUPUH), Leila Mehulić (Mimara); Antonija Mlikota (Odjel za povijest umjetnosti, Sveučilište u Zadru); Cvetka Požar (Muzej za arhitekturo in oblikovanje, Ljubljana); Lana Srkoč; Stela Stazić (HNK); Marinko Sudac (Avantgarde museum); Feđa Vukić (Studij dizajna, Zagreb)

zatvori

Projekt Dizajnerice: kontekst - produkcija - utjecaji nastao je u želji da se na jednom mjestu okupe informacije o dizajnericama i autoricama koje su svojim djelovanjem utjecale na povijest dizajna u periodu od 1930. godine nadalje. Projekt je digitalna online baza podataka u nastajanju, realizirana po principu otvorenog arhiva. Podaci o autoricama prikupljeni su iz raznolikih izvora - na raznim lokacijama, prikupljanjem raznovrsne dokumentacije radnih opusa autorica u arhivima, strukovnim udruženjima, institucijama te korištenjem građe iz privatnih zbirki. Za sada je obuhvaćen period do 1980.  godine. Ovaj “arhiv” sastavile su praktičarke dizajna u želji da se autorice iz prošlosti učine vidljivima, da se neke izvuku iz zaborava te da druge ne potonu u njega. Namjera je bila skupiti što više podataka o pojedinim dizajnericama i učiniti ih lako dostupnima drugima, prvenstveno dizajnerima i dizajnericama. Također, ovaj projekt nastao je  iz osobne znatiželje i potrebe da se sazna više o djelovanju kolegica iz prošlosti koje su do sada ostale nezabilježene. Tko su one bile,kakvo je bilo njihovo djelovanje i što možemo od njih naučiti? Projekt se nastavlja...

zatvori

Cilj projekta, koji se nastavlja i izvan okvira ove ogledne izložbe je istražiti kontinuitet "ženske dizajnerske scene", autorske dosege dizajnerica, utjecaj na suvremenike i današnje dizajnere, te okruženje i uvjete u kojima su djelovale. Sama izložbena prezentacija oslanja se na tridesetak novonastalih autorskih plakata koji su svojevrsni hommage selektiranim dizajnericama, s paralelnim formiranjem rastućeg arhiva tekstualne i fotografske dokumentacije o ženama u dizajnu na webu. Projekt u obliku istraživanja i izložbe predstavlja značajan prilog za povijest hrvatskog dizajna općenito iz zanimljive i dosad nedovoljno rasvijetljene vizure. Određeni broj autorica koje su predmet ovog istraživanja posljednjih je godina ponovno stekao određenu vidljivost, no mnoga imena dizajnerica nalazimo tek kao podatak na ovicima knjiga, u popisima zaposlenika i suradnika dizajnerskih odjela tvrtki, ili usputno navedena u pregledima i referentnim katalozima i publikacijama. Projekt pokušava takvim autoricama dati lice, odnosno koliko je moguće cjelovito prikazati njihove doprinose dizajnu kao profesiji, uvažavajući i kontekst u kojem su djelovale.

zatvori

Marko Golub, Voditelj galerije HDD

“Baza tako uključuje generaciju autorica koje su, školovane još u sustavu umjetničkog obrta, praksu oblikovanja proizvoda primijenjene umjetnosti prevele u nove uvjete prefabricirane proizvodnje, počevši od Neli Geiger i Otti Berger te nešto mlađih Slave Antoljak i Branke Frangeš Hegedušić na području tekstila, Ivane Tomljenović Meller na području grafičkog dizajna, Grete Turković na području produkt-dizajna ili Stelle Skopal i Branke Dužanec na području keramike odnosno posuđa. Iz radionice potonjih keramičarki poteći će čitava iduća generacija dizajnerica koja će djelovanje započeti nakon Drugoga svjetskoga rata, i svoj radni vijek posvetiti upravo oblikovanju posuđa u kontekstu industrijske proizvodnje (Jelena Antolčić, Milana Hržić-Balić, Dragica Perhač Hercigonja, Ljubica Kočica Ratkajec, Anica Severin, Marta Šribar). Zadugo podcijenjeni status tog područja oblikovanja, čiji simbolički domet teško preseže granice privatnosti odnosno sferu domaćinstva, danas se ima priliku revalorizirati ne samo u kontekstu rastućeg interesa za povijest kulture življenja, već i u kontekstu neosporno komercijalne kategorije životnoga stila i široke lepeze pripadajućih mu proizvoda. Zbog bar trenutačnog presezanja dizajnerica koje su se bavile oblikovanjem posuđa, ne valja međutim zaključiti da se upravo u toj generaciji nisu kvalificirale i prve dizajnerice tehnološki složenijih kategorija industrijskih proizvoda:

u prvom redu, u bazi se nalazi niz dizajnerica namještaja i druge opreme interijera, i to gotovo svih kao stalno zaposlenih u drvnoj industriji (Blaženka Kučinac; Milica Rosenberg; Mirjana Tavčar); pojavljuju se i imena dizajnerica koje su radile na razvoju i uporabnom osmišljavanju širokoga spektra elektrotehničkih proizvoda, od kućanskih aparata do transformatora, poput Marije Jeličić Plavec čiji je rad većinski vezan uz Odjel za industrijski dizajn Elektrotehničkog Instituta Rade Končar; tu su, dakako, i autorice koje se sustavno bave i oblikovanjem industrijske ambalaže odnosno vizualnim brendiranjem proizvoda (Marija Kalentić, Lidija Laforest), itd. Nije suvišno spomenuti da je većina spomenutih dizajnerica obrazovno proizašla iz Akademije primijenjenih umjetnosti, koja je unatoč kratkome vijeku postojanja evidentno kvalificirala jednu čitavu generaciju „likovnih radnica“ za rad na različitim područjima industrijske proizvodnje i grafičkoga dizajna, ostvarivši osnovni idejni cilj operacionalizacije individualnog kreativnog rada u gospodarskom i kulturnom razvoju društva u cjelini. Kao treća generacija u ovoj bazi mogu se izlučiti imena autorica rođenih neposredno nakon rata ili početkom pedesetih godina; u razdoblju kada je APU i njezin koncept već povijesno preživljen, a Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu još ne postoji, autorice iz ove generacije na područje dizajna ulaze s različitih obrazovnih polazišta te, shodno tome, imaju i različiti profesionalni put. Unatoč relativnoj heterogenosti područja djelovanja i osobnih pristupa moguće je konstatirati da će se upravo ova generacija dizajnerica nužno orijentirati na razvoj novih tehnologija; primjerice, iza imena Jasenke Mihelčić, dizajnerice uposlene na novopokrenutom Odjelu za razvoj proizvoda Prvomajske, stoje tako zapravo neka od prvih rješenja kompjuterskih sučelja, a dobro se je i podsjetiti da je i Sanja Iveković, uz znatan opus na području grafičkog dizajna i knjižnog oblikovanja, dizajnirala i neke od prvih propagandnih videa za HRT odnosno RTZ.
    Ovim kratkim presjekom kroz sadašnje stanje u bazi Dizajnerice 1930. – 1980. ne želi se sugerirati kontinuitet ženske dizajnerske prakse, još manje njezina supstancijalna rodna specifičnost. Naprotiv, osnovna spoznajna dobit ovoga projekta počiva upravo u osvještavanju polovičnosti poznavanja povijesti dizajna u hrvatskom kontekstu u cjelini, u manjkavosti i neprikladnosti postojećih epistemoloških modela povijesne identifikacije dizajna i razumijevanja njegove društvene funkcije, u diskriminatornim posljedicama logike prema kojoj se produkcija vrednuje isključivo ili primarno kroz instituciju autorskoga opusa. Rahlost i nekonzistentnost ove baze, lakune i praznine u pojedinim datotekama, nelogičnosti i proturječja unutar pojedinih opusa - sve to stimulativno je upravo za neka buduća pripovijedanja, koja bi u traženju povijesnoga i društvenoga smisla u obzir uzela i privatne sudbine junakinja odnosno njihove egzistencijalne okolnosti, i kontekst političke stvarnosti, i ideološke uvjete proizvodnje, i institucionalni okvir dizajnerskog djelovanja, i kritički diskurs koji ga je društveno legitimirao. Uz svijest da i takve povijesne pripovijesti nikada ne mogu biti cjelovite odnosno da je isključivanje konstitutivno svakoj priči o tome što je i kako zapravo bilo, ovaj „ženski“ arhiv zasigurno ostaje mjestom revizije svake buduće povijesti o dizajnu.”

zatvori

Ivana Mance, Institut za povijest umjetnosti / izvod iz teksta